U udarnom terminu hrvtaskog RTL u nedelju veče emitovana je emisija o gradnji Robno-transportnog centra, termoelektrane i luke u Apatinu, u kojoj hrvatski ministar za zaštitu životne sredine i osiječki ekolozi navode, da bi svaki rad na koritu Dunava, zbog pretovarne luke, mogao da promeni njegov tok i ugrozi Nacionalni park Kopački rir koji se nalazi sa desne obale Dunava. Hrvatski zaštitari strahuju da bi i termoelektrana mogla da ima šteten uticaje na floru i faunu prekograničnog Nacionalnog parka Kopački rit. Zavod za zaštitu prirode iz Novog Sada juče poslao redakcijama saopštenje protiveći se izgradnji ovih objekata u zoni Specijalnog rezervata prirode "Gornje podunavlje" kod Apatina.
Kopački rit je na samoj granici reke sa Srbijom i sa Specijalnim rezerevatom prirode "Gornje Podunavlje", sa naše strane, i Nacionalnim parkom Gemenc u Mađarskoj, predstavljaju za Evropu jednu prirodnu celinu. Zbog toga je u septembru održan trilaterarni sastanak predsednika tri države radi jačanja prekogranične saradnje na zaštiti, ističu u Zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu i dodaju značaj"Gornjeg Podunavlja" koje pored nacionalne ima i međunarodnu zaštitu- proglašeno za IBA područje značajno za ptice(important bird area), IPA značajno botaničko područje (imortant plant area), nominovano je za rezervat Biosfere, za Ramsarsko područje 2007. godine i uključem je u mrežu zaštićenih prirodnih dobara na Dunavu.
-Zanimanje Hrvatske je logično s obzirom na udaljenost Kopačkog rita na svega 800 metara. Srbija doneli Zakon o potvrđivanju "Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu" (koju je naša zemlja donela u novembru ove godine) i u koju se moraju uključiti druge strane, u ovom slučaju Hrvatska i Mađaraska. Po toj Konvenciji za gradnju svakog objekta u prekograničnom pojasu, termoelektrane i drugih postrojenja sa ispustom toplote od 300 megavata, pretovarnih luka, isntalacija za odlaganje otpada za spaljivanje, hemijsku obradu ili odlaganje na deponije toksičnih i opasnih otpada i drugo, potrebna će biti saglasnost glavnog arbitra a to je formirana komisija za ovakve prekogranične projekte pri Evropskoj uniji, kaže Biljana Panjković, direktor Zavoda za zaštitu prirode iz Novog Sada. Ona još podvlači da je Zavod Vladi Srbije dao mišljenje po kome se Robno-transportni centar ne može graditi na predviđenom mestu od strane opštine.-Izgradnja RTC nije moguća u rezervatu niti iznad njega jer zadire u prirodni kompleks pod zaštitom. Od Zavoda za zaštitu prirode nisu traženi uslovi za termoelektranu, pretovranu luku, magacinski prostor za otpad kao energent. Opština svesno nije izvršila usaglašavanje prostorno-planske dokumentacije u skladu sa Uredbom o zaštiti, navodi dr Panjković.
ANKETA: ŠTA MISLE APATINCI
1. Mihalj Nađ
Čuo sam od kolega na poslu za termoelektranu. Šokiran sam i ne mogu da mislim ništa. Svet je poludeo.
2. Đuro Zorić
Seliću se sa familijom iz Apatina. Čak da termoelektrana radi na plemenita drva otpad ne može biti čist.
3. Stojan Pupovac
Nije mi zbog mene koji sam se naživeo. Bojim se decu koja tek treba ovde da provedu život. Nisam za tu investiciju.
4. Roza Šuflaj
Neko će uzeti pare, neko će rešiti otpad. Sve u svemu ne sviđa mi se nimalo da se u ovakvoj prirodi gradi strašilo.
5. Mišo Blanuša
Kao slikar sam malo u toku sa svkodnevicom. Pročitao sam za termoelektranu. Bio sam zatečen.Izričito sam protiv.
6. Saša Dobrijević
Tužna je priča takvog razvoja grada. Kad smo u prethodnoj vlasti planirali pravce razvoja-kvalitet života je bio na prvom mestu.
7. Ištvan Želer
Gledam mađarsku televiziju koja prikazuje proteste u toj zemlji zbog takvih postrojenja. Ljudi su uplašeni.
8. Stanko Indjić
Poslom prolazim kroz često kroz Beč i viđam njihovu termoelektranu na koju se naši pozivaju. Tamo sunca nikad nema.
Autor teksta: S.Pualić-Špero
Thursday, December 20, 2007
"TERMOELKTRANA" NA OTPAD KOD APATINA UZNEMIRILA GRAĐANE EKOLOZI TRAŽE REFERENDUM
Gradnja termoelektrane koja bi proizvodila struju od otpada pakovanog u eko bale koje bi se dovozile iz Austrije u Apatin i koja je vredna, zajedno sa lukom i magacinom 350 miliona evra, unela je u građane Apatina nemir zbog sumnji da je reč o pokušaju da se otpad sa Zapada rešava na našoj strani obale Dunava te da je životna sredina i zdravlje ljudi ugroženo eventualnom emisijom štetnih čestica u atmosferu. Ekolozi zbog toga traže referendum. Predsednik opštine saopštenjem se obratio javnosti tvrdeći da se bez saglasnosti ministarstava ekologije i energetike i Studije procene uticaja na životnu ništa neće preduzimati,a savetnik za međunarodne odnose i regionalni razvoj predsednika Skupštine Vojvodine Aleksandar Kravić, tvrdi da je reč o tehnologiji koja ne poznaje emisiju štetnih gasova.
Kravić smatra da se oko termoelektrane u Apatinu pravi nepotreban cirkus jer je reč o sasvim pouzdanoj tehnologiji, a ne spalionicama otpada.- Austrijska tehnologija LTC (nisko temaparaturna konverzija) znači pretvaranje otpada pakovanog u eko bale na temparaturi od 450 stepeni, molekularnom razgradnjom do metan gasa, koji služi kao gorivo za zagrevanje turbina. Termoelektarna će imati snagu od 150 megavata. Suva tvar koja ostaje iza ove prerade će se odvoziti nazad u Austriju. Sistem je potpuno zatvoren i nema emisije štetnih gasova, niti bilo kakavog drugog uticaja na životnu sredinu, tvrdi Kravić dodajući da je na Elektrodistribuciji kako struju dalje distribuirati po Srbiji. Na pitanje kome se isplati dovoziti otpad stotinama kilometara i koji je interes stranih investitora baš na ovom području, Kravić je odgovorio:-Takve termoelektrane će se graditi u Mađaraskoj, Holandiji, Nemačkoj, Češkoj i Indoneziji. Nijedna još nije napravljena, ali su one visoko isplative, i investitor očekuje profit, kaže Kravić. On još naglašava da će ovo postrojenje rešiti delom i probelm otpada u Vojvodini.
Predsednik opštine Smiljanić u obraćanju javnosti takođe objašnjava tehnologiju LTC, ali i poziva građane da imaju poverenja u njega.-Sve što sam u životu gradio, gradio sam u interesu Apatina. Biće to nova stranica istorije Apatina a investicija od 350 miliona evra biće najveća u Srbiji, navodi se, pored ostalog, u saopštenju Smiljanića.
Apatinski ekolozi, koji imaju podršku drugih ekoloških pokreta iz Vojvodine, su mišljenja da se javnost mora više informisati, i da se oko "termoelektrane" uz prethodno sva objašnjenja, mora provesti referendum.-Ako neko gradi magacin za otpad koji će se dovoziti iz Austrije, površine 40 fudbalskih igrališta, (160.000 kvadrata), i pri tom tvrdi da je to u interesu grada, bez obzira na logiku kapitala, mora se spovesti referendum.Sekretari i savetnici ministarstava koji su prisustvovali promociji austrijske kompanije AGT sa tehnologijom LTC u skupštini grada, nisu stručna nego politička lica, i nisu argument za kojim se poteže, a kakva se istorija piše Apatinu sa tonama otpada, znaju i najneupućeniji, iznosi stav Duško Polovina, iz eko pokreta "Plavi Dunav".
KO JE DANING?
Opozicija je pitala na poslednjoj skupštini opštine otkud u tako značajnom projektu porodična firma Daning iz Novog Sada, koja treba da dobije 30 odsto dobiti a opština svega 10 odsto.-Nas je izabrala austrijska firma AGT i bićemo licencirani, odgovorio je Miodrag Maksimović, vlasnik D.O.O. Daning.
S. Pualić-Špero
Kravić smatra da se oko termoelektrane u Apatinu pravi nepotreban cirkus jer je reč o sasvim pouzdanoj tehnologiji, a ne spalionicama otpada.- Austrijska tehnologija LTC (nisko temaparaturna konverzija) znači pretvaranje otpada pakovanog u eko bale na temparaturi od 450 stepeni, molekularnom razgradnjom do metan gasa, koji služi kao gorivo za zagrevanje turbina. Termoelektarna će imati snagu od 150 megavata. Suva tvar koja ostaje iza ove prerade će se odvoziti nazad u Austriju. Sistem je potpuno zatvoren i nema emisije štetnih gasova, niti bilo kakavog drugog uticaja na životnu sredinu, tvrdi Kravić dodajući da je na Elektrodistribuciji kako struju dalje distribuirati po Srbiji. Na pitanje kome se isplati dovoziti otpad stotinama kilometara i koji je interes stranih investitora baš na ovom području, Kravić je odgovorio:-Takve termoelektrane će se graditi u Mađaraskoj, Holandiji, Nemačkoj, Češkoj i Indoneziji. Nijedna još nije napravljena, ali su one visoko isplative, i investitor očekuje profit, kaže Kravić. On još naglašava da će ovo postrojenje rešiti delom i probelm otpada u Vojvodini.
Predsednik opštine Smiljanić u obraćanju javnosti takođe objašnjava tehnologiju LTC, ali i poziva građane da imaju poverenja u njega.-Sve što sam u životu gradio, gradio sam u interesu Apatina. Biće to nova stranica istorije Apatina a investicija od 350 miliona evra biće najveća u Srbiji, navodi se, pored ostalog, u saopštenju Smiljanića.
Apatinski ekolozi, koji imaju podršku drugih ekoloških pokreta iz Vojvodine, su mišljenja da se javnost mora više informisati, i da se oko "termoelektrane" uz prethodno sva objašnjenja, mora provesti referendum.-Ako neko gradi magacin za otpad koji će se dovoziti iz Austrije, površine 40 fudbalskih igrališta, (160.000 kvadrata), i pri tom tvrdi da je to u interesu grada, bez obzira na logiku kapitala, mora se spovesti referendum.Sekretari i savetnici ministarstava koji su prisustvovali promociji austrijske kompanije AGT sa tehnologijom LTC u skupštini grada, nisu stručna nego politička lica, i nisu argument za kojim se poteže, a kakva se istorija piše Apatinu sa tonama otpada, znaju i najneupućeniji, iznosi stav Duško Polovina, iz eko pokreta "Plavi Dunav".
KO JE DANING?
Opozicija je pitala na poslednjoj skupštini opštine otkud u tako značajnom projektu porodična firma Daning iz Novog Sada, koja treba da dobije 30 odsto dobiti a opština svega 10 odsto.-Nas je izabrala austrijska firma AGT i bićemo licencirani, odgovorio je Miodrag Maksimović, vlasnik D.O.O. Daning.
S. Pualić-Špero
Spalionice
Paljenje smeća često je bio način uklanjanja otpada kroz istoriju, međutim javne spalionice, ranije zvane krematorijumi, u Americi su poznati već od kraja XIX veka. Do 1920. godine, spalionice u SAD su postale najčešći način rešavanja otpada. Deponije i spalionice dugo su bile jedine metode za uklanjanje otpada u SAD. U 1995. godini, EPA je ustanovila da 16 procenata čvrstog otapada biva spaljeno na neki od poznatih načina. I pored bogate istorije, upotreba spalionaca danas je kontroverzno pitanje u mnogim zajednicama. Mnogi su u strahu zbog potencijalnog uticaja na zdravlje koje može nastati nepravilnim upravljanjem otpadom.
Spalionice smanjuju količinu otpada na deponijama. Takođe, spaljivanje na visokim temperaturama uništava mnoge otrove i patogene medicinskog i drugog poznatog opasnog otpada.
Četrdeset godine pre, većina spalionica je upotrebljavano da bi se smanjila količina čvrstog otpada. Danas, većina spalionica koristi proces spaljivanja u cilju generisanja pare i struje.
U spalionicama energija se može dobijati ili sagorevanjem ili derivacijom goriva. Sagorevanjem, otpad se neselektovano ubacuje u bojler bez bilo koje prethodne obrade ili sortiranja materijala koji nije sagorljiv. Ovakvi uređaji spaljuju otpad na 1500 oC i generalno rukuju sa koločinom otpada od 200 do 750 tona na dan.
Derivirano gorivo (RDF) zahteva recikliranje i izdavanje nesagorljivih materijala poput stakla ili metala, njihovo sortiranje i ukljanjanje kako bi sadržaj goriva bio što homogeniji i što kaloričniji. Ovakvi sistemi su značajno skupi za izgradnju i značajno su nerasprostranjeniji od klasičnih spalionica otpada. Zapravo, većina RDF spalionica doživelo je ekonomski neuspeh i pretvaranje u klasičnu spalionicu.
Spalionice smanjuju količinu čvrstog otpada. Respektabilna opozicija godinama ipak raste. Njihov fokus je na velikom trošku spalionica i na strahu od emitovanih zagađivanja procesa sagorevanja.
Otpor prema spalionicima čvrstog otpada raste u mnogim zajednicama i vezan je najviše na potencijalne opasne emisije, na primer, dioksina (polychlorinated dibenzodioxins) i furana (polychlorinated dibenzofurans) koji mogu biti produkt nekompletnog sagorevanja materija koje sadrže hloride, poput polivinil hlorida (PVC). Dioksini i furani mogu nastati kao rezultat nekompletnog sagorevanja (ne bude sve sagoreno), mogu nastati kao proizvod sagorevanja pojedinih materijala, i mogu biti sintetizovani tokom hlađenja ispusta spalionice.
U cilju prevencije toksičnih emisija poput metala, neorganskih kiselih gasova sistem je neophodno snabdeti kontrolnim uređajima prečišćavanja vazduha. Takvi uređaji sastoje se od specijalno dizajniranih filtera i elektromagnetnih filtera.
www.enviroliteracy.org
Spalionice smanjuju količinu otpada na deponijama. Takođe, spaljivanje na visokim temperaturama uništava mnoge otrove i patogene medicinskog i drugog poznatog opasnog otpada.
Četrdeset godine pre, većina spalionica je upotrebljavano da bi se smanjila količina čvrstog otpada. Danas, većina spalionica koristi proces spaljivanja u cilju generisanja pare i struje.
U spalionicama energija se može dobijati ili sagorevanjem ili derivacijom goriva. Sagorevanjem, otpad se neselektovano ubacuje u bojler bez bilo koje prethodne obrade ili sortiranja materijala koji nije sagorljiv. Ovakvi uređaji spaljuju otpad na 1500 oC i generalno rukuju sa koločinom otpada od 200 do 750 tona na dan.
Derivirano gorivo (RDF) zahteva recikliranje i izdavanje nesagorljivih materijala poput stakla ili metala, njihovo sortiranje i ukljanjanje kako bi sadržaj goriva bio što homogeniji i što kaloričniji. Ovakvi sistemi su značajno skupi za izgradnju i značajno su nerasprostranjeniji od klasičnih spalionica otpada. Zapravo, većina RDF spalionica doživelo je ekonomski neuspeh i pretvaranje u klasičnu spalionicu.
Spalionice smanjuju količinu čvrstog otpada. Respektabilna opozicija godinama ipak raste. Njihov fokus je na velikom trošku spalionica i na strahu od emitovanih zagađivanja procesa sagorevanja.
Otpor prema spalionicima čvrstog otpada raste u mnogim zajednicama i vezan je najviše na potencijalne opasne emisije, na primer, dioksina (polychlorinated dibenzodioxins) i furana (polychlorinated dibenzofurans) koji mogu biti produkt nekompletnog sagorevanja materija koje sadrže hloride, poput polivinil hlorida (PVC). Dioksini i furani mogu nastati kao rezultat nekompletnog sagorevanja (ne bude sve sagoreno), mogu nastati kao proizvod sagorevanja pojedinih materijala, i mogu biti sintetizovani tokom hlađenja ispusta spalionice.
U cilju prevencije toksičnih emisija poput metala, neorganskih kiselih gasova sistem je neophodno snabdeti kontrolnim uređajima prečišćavanja vazduha. Takvi uređaji sastoje se od specijalno dizajniranih filtera i elektromagnetnih filtera.
www.enviroliteracy.org
OSNOVE TEŠKE INDUSTRIJE
Za potrebe neinformisanih lidera grada Apatina iz studije Vodič za donosioce odluka o spalionicama čvrstog otpada (Decision Makers’Guide to Incineration of Municipal Solid Waste), Svetske banke koja se na engleskom u celini može preuzeti sa sajta Ministarsva zaštite životne sredine Republike Srbije donosimo delove osnovnih kriterijuma za primenu tehnologije spaljivanja:
...Tehnologija spaljivanje treba da se zasniva po principu što masovnijeg spaljivanja na pristupačnom mestu namenjenom za to. Štaviše, izvođači moraju imati reference dugogodišnjeg uspešnog rada...
...Godišnja količina otpada za spalionice ne sme biti niža od 50.000 metričkih tona, kao što nedeljna nabavka otpada ne sme biti veća od 20 odsto od nedeljne spaljenog otpada...
... Spalionica čvrstog otapada treba da bude u zoni predviđenoj za srednju i tešku industriju...
... Mesto za privremeno držanje otpada treba da bude dubine/visine najmanje 70 metara kilometar dalje od spalionice...
...Tehnologija spaljivanje treba da se zasniva po principu što masovnijeg spaljivanja na pristupačnom mestu namenjenom za to. Štaviše, izvođači moraju imati reference dugogodišnjeg uspešnog rada...
...Godišnja količina otpada za spalionice ne sme biti niža od 50.000 metričkih tona, kao što nedeljna nabavka otpada ne sme biti veća od 20 odsto od nedeljne spaljenog otpada...
... Spalionica čvrstog otapada treba da bude u zoni predviđenoj za srednju i tešku industriju...
... Mesto za privremeno držanje otpada treba da bude dubine/visine najmanje 70 metara kilometar dalje od spalionice...
Pozicija "za", opozicija traži referendum
Većinom glasova odbornici Skupštine opštine Apatin usvojili su Ugovor o osnivanju zatvorenog akcionarskog društva i dali saglasnost na zaključenje ugovora. Ovim je predviđeno osnivanje zatvorenog akcionarskog društva "Green energie&logistic AD" koje će činiti predstavnici EU logistik 2005 KFT sa sedištem u Đeru u Mađarskoj, novosadske firme Daning D.O.O. i Opština Apatin. Mađarska firma sa uloženih 200.000 evra kapitala u Društvo imaće udeo od 60 odsto, Daning D.O.O. 30 odsto sa uloženih 60.000 evra i apatinska opština deset procenata s tim da SO Apatin umesto novca ulaže 167 hektara građevinskog zemljišta na kojem će se graditi Robno-transportni centar u okviru kojeg treba da bude i termoelektrana i luka za rasuti teret. Postrojenje termoelektrane, luku i kompletnu infrastrukturu izgradiće EU Logistic 2005 KFT iz Đera koja je obezbedila 350 miliona evra od londonske finansijske korporacije Meri Linč.
Donošenju odluke prethodila je burna višečasovna rasprava u kojoj su učestvovali odbornici odborničkih graupa DSS i DS i u kojoj je izrečeno mnogo oštrih reči zbog čega je u jednom momentu data i pauza...
Glas komune, petak, 14. decembar 2007. godine
Donošenju odluke prethodila je burna višečasovna rasprava u kojoj su učestvovali odbornici odborničkih graupa DSS i DS i u kojoj je izrečeno mnogo oštrih reči zbog čega je u jednom momentu data i pauza...
Glas komune, petak, 14. decembar 2007. godine
Subscribe to:
Posts (Atom)